Jednostavne tehnike za brzu promenu emotivnog stanja

Saveti

U eri društvenih mreža i izloženosti slikama uvek srećnih i nasmejanih ljudi, čini se da je postalo nepristojno osećati se loše, naročito ako za to nemate konkretan razlog. Hteli to ili ne, čućete bezbroj saveta šta sve možete da uradite i kako da pomognete sebi. Ovaj tekst nije namenjen tome da vas navede da mislite kako uvek treba da se osećate dobro.

Poznati psihoterapeut i pisac Ridiger Dalke u jednoj od svojih knjiga konstatovao je da ništa nije štetnije delovao na ljude od pogrešnog razumevanja pozitivne psihologije, shvaćene kao insistiranje na tome da konstantno osećamo samo prijatne emocije.

Normalno je da smo nekada loše raspoloženi

Koliko god radili na sebi, neminovno je da se nekada osećate loše. Prvo, raspoloženje je, kao i sve u životu, podložno promenama. Važno je da sve emocije možemo da prihvatimo, da ih prepoznamo, dozvolimo da budu tu, pa tek onda da vidimo šta ćemo dalje sa njima. Drugo, nekada baš ta emocija koju doživljavate kao lošu može da vas usmeri na pravi put.

Zamislite sledeću situaciju: odlučili ste da uđete u novu poslovnu saradnju, ali vam odjednom sama pomisao na to izaziva neki loš osećaj. Pod uslovom da imate dobar kontakt sami sa sobom, kao i da znate kako da vladate emocijama, ova iznenadna promena emotivnog stanja može da bude znak koji vas upozorava na nešto. Možda osoba koju ste odabrali za poslovnog partnera nije dobra za vas, ili taj poduhvat sada nije najbolji izbor. Razmislite o tome, preispitajte svoju odluku, jer je vrlo moguće da ste nešto propustili. Emocije su naša prva kognicija, preverbalna, kojom nam telo šalje informacije. Nikako nemojte da ih ignorišete. Proverite šta žele da vam kažu.

Međutim, ako se odjednom osećate loše u trenutku kada ne možete da se bavite introspekcijom i potrebno je da budete u dobrom resursnom stanju, uvek postoji bar nekoliko stvari koje možete da uradite. Emocije su direktno povezane sa fiziologijom i mislima, tako da međusobno utiču jedni da druge. To znači da promena u jednoj od ovih oblasti, izaziva promene u druge dve.

Pokušajte sledeće:

Promenite položaj u kome se nalazite.

Obratite pažnju na držanje tela. Setite se da mnoge emocije povezujemo sa određenim položajima: pognuta glava asocira na krivicu, povijena ramena i pogrbljenost na brigu i tugu, stisnute pesnice na bes. Iskoristite to znanje. Ispravite se, povucite ramena unazad, ispravite glavu. Nasmešite se. Time ćete dati signal telu da je sve u redu, da može da se opusti.

Promenite mesto.

Ustanite, sedite na drugu stolicu. Pređite u drugu prostoriju. Često sama promena percepcije utiče na promenu emocija. Ukoliko to nije moguće u situaciji u kojoj se nalazite, pomerite malo stolicu na kojoj sedite. Uzmite u obzir i da neko od prisutnih može u vama da izaziva nelagodu, posebno ako sedi direktno preko puta vas.

Ustanite i prošetajte.

Fizička aktivnost pozitivno utiče na emocije, dok kretanje ruku pored tela do koga dolazi kada hodamo, balansira levu i desnu moždanu hemisferu, umiruje nas i čini da se osećamo bolje. Pustite neku od omiljenih pesama i plešite uz nju.

Obratite pažnju na svoje misli.

Da li to o čemu razmišljate čini da se osećate dobro? Ako je odgovor ne, promenite fokus. Preusmerite pažnju na nešto što izaziva prijatna osećanja. Šta god da vas brine, neće nestati ili se umanjiti zato što vi o tome mislite. Odredite vreme tokom koga ćete se vratiti tom problemu, kao da zakazujete sastanak samo sa sobom.

Svesno pratite svoje disanje, bez pokušaja da promenite ritam.

Primetite kako hladan vazduh ulazi u vaše nozdrve i kako topao vazduh izlazi. Pokušajte da osetite kako vas vazduh ispunjava kiseonikom i svežom energijom dok udišete, a zatim kako vas opušta dok izdišete, oslobađajući vas nelagode.

Zaustavite se na desetak sekundi. Bukvalno.

Šta god da radite, prestanite. Samo pratite disanje. Udah, izdah. Primetite kako se osećate, da li je telo opušteno ili negde postoji neki grč. Udah, izdah. Nema misli, sva pažnja je usmerena na disanje. Samo primetite osećaje u telu i vratite se na praćenje disanja. Kao da vam život zavisi od toga.

Podsećajte sebe na vezu između fiziologije, misli i emocija svakodnevno. Pratite kako utiču jedni na druge i podržite sebe.

Tagovi :
Saveti
Podeli tekst